28.07.2023. Pobeda part-tajmera u Americi. Nezavisna kulturna scena. Ekonomija mikročipova

Na koji način su se radnici UPS-a organizovali da zaštite part-time radnike?

Kako se radnici u kulturi bore za dostojanstven rad?

Zbog čega su mikročipovi dospeli u središte novog trgovinskog rata između SAD i Kine?

U rubrici Pogon prenosimo intervju sa dvoje članova sindikata Teamster u američkoj kompaniji za prevoz i dostavu paketa UPS, o toku pregovora i o poziciji part-tajmera. U rubrici Ulica razgovarali smo sa Vidom Knežević ispred asocijacije Nezavisna kulturna scena Srbije o materijalnom položaju i radnim pravima umetnika u Srbiji. U rubrici Forum slušate deo diskusije Radničkog glasa o globalnoj krizi u proizvodnji i snabdevanju mikročipovima.

Izdvajamo iz političkog pregleda

Oko tridest rudara druge smene Rudnika mrkog uglja Zenica su u utorak 25. jula otpočeli radnički neposluh i odbijaju da izađu iz jame Raspotočje, zbog toga što im i dalje nije isplaćena junska zarada. Ovo nije prvi put da radnici ostaju bez svojih plata. Na ovaj potez rudari su se odlučili jer problem značajnog kašnjenja zarada i neisplaćivanja doprinosa postaje konstanta u radu ovog rudnika. Naime, kako predstavnici sindikata navode, uprkos tome što stanovništvo BiH i dalje koristi struju dominantno proizvedenu iz termoelektrana koje koriste domaći ugalj, usled takozvane zelene tranzicije ulaganja i u termoelektrane i u rudnike uglja praktično su obustavljena, a rudnici se dodatno prikazuju kao nerentabilni jer elektroprivredi naplaćuju povlašćenu cenu uglja. Rudarski sindikat zahteva od vlade Federacije BiH i Elektroprivrede da se uključi u rešavanje problema, te ukoliko ne dođe do pomaka najavljuju radikalizaciju borbe.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u sredu 26. jula, prilikom obilaska prve deonice auto-puta Niš-Merdare, najavio povećanje minimalne zarade na, kako je rekao, oko 400 evra. Podsećamo, trenutna minimalna cena rada u Srbiji se u medijima uglavnom predstavlja u iznosu od 40 hiljada, iako usled obračuna po broju radnih sati može iznositi samo 36.800 dinara. Najavljeno povećanje bi verovatno praktično preslikalo povećanja koja su već najavljena u prosveti i zdravstvu, od 5,5% od septembra, plus 10 % od januara. Sindikati već godinama upozoravaju da ovakvi medijski istupi predsednika Vučića obesmišljavaju pregovore o minimalnoj ceni rada, koji tek treba da se vode između sindikata i poslodavaca, na nivou Socio-ekonomskog saveta. Takođe, zahtev sindikata je bio da se usled rekordne inflacije, minimalac u tekućoj godini urgentno podigne na 50 hiljada dinara, čime bi se skoro izjednačio sa minimalnom potrošačkom korpom. Procenjuje se da u Srbiji oko pola miliona ljudi prima minimalnu zaradu, dok značajan deo industrijskih radnika dobija plate koje se usklađuju sa minimalnom cenom rada.

Muzika na podcastu: Džezbollah

Postavi komentar