13.01.2023. Protest borskih rudara. Zastava oružje. Veštačka inteligencija. Nadnica, cena, profit

Da li će se radikalizovati protesti u Boru u borbi za pravedne plate u Ziđinu?

Kako se radnici Zastava oružja bore za opstanak svoje fabrike?

Koje su posledice uvođenja veštačke inteligencije u državni aparat i finansijske institucije, u smislu donošenja odluka i sistemskog nadzora građana?

Zbog čega je klasna borba, a ne navodne ekonomske zakonitosti, ključna u borbi za veće nadnice radnika?

U rubrici Pogon slušate prilog sa protesta radnika i radnica rudnika Ziđin, koji je održan juče, 12. januara, ispred zgrade uprave Ziđina u Boru. Čućete deo govora Zorana Markovića iz Samostalnog sindikata metalaca Srbije, kao i razgovore koje smo vodili sa Aleksandrom Živkovićem, predsednikom sindikalne podružnice u pogonu Jama, kao i sa Ninoslavom Vukašinovićem, predsednikom sindikata Nezavisnost u Ziđin Koperu. U nastavku Pogona slušate razgovor sa Draganom Ilićem, predsednikom Samostalnog sindikata u kragujevačkoj fabrici Zastava oružje, o akcijama koji ovaj sindikat sprovodi kako bi ukazao na probleme u rukovođenju ovom fabrikom. U okviru Foruma emitujemo deo diskusije Radničkog glasa o veštačkoj inteligenciji. Na Čitaonici, govorimo o pamfletu Karla Marksa, Nadnica, cena, profit.

Izdvajamo iz političkog pregleda

Od 1. januara u Srbiji je na snagu stupilo povećanje cene struje za domaćinstva od 8%. Ovo je jedno od tri planirana povećanja cena struje za ovu godinu, koje je vlada Srbije dogovorila sa Međunarodnim monetarim fondom, a koji su deo uslova MMF-a za novi set kredita u vrednosti od 2,4 milijarde evra, koji bi navodno trebalo da Srbiji pomogne u borbi sa  energetskom krizom. Pored toga, Vlada i MMF najavljuju i poskupljenja cene gasa za 10%. Paralelno sa ovim, od 1. januara je stupilo na snagu poećanje minimalne cene rada od 14,3%, kao i povećanja plata u javnom sektoru i penzija za 12,5%, što je i dalje manje od projekcija stope godišnje inflacije.

***

Prethodnih dana u Srbiji je odjeknula vest o silovanju koje se desilo u jednom kaficu u Nišu, a koje je 30. decembra prijavila 29-godišnja devojka iz Leskovca. Nakon pritiska javnosti da nadležni organi sprovedu istragu o ovom incidentu, policija je 5. januara izdala saopštenje u kome je navedeno da se radi o lažnoj prijavi, odnosno da je devojka povukla svoj iskaz pre nego što bi bila podvrgnuta poligrafskom ispitivanju. Više feminističkih i ženskih organizacija, uključujući i Autonomni ženski centar, reagovale su na ovakvo činjenje policije, ukazujući da se kada su u pitanju slučajevi seksualnog nasilja policija bavi, samo time da dokaže da se radi o lažnim prijavama, te da preuzima ulogu i tužilaštva i suda, u donošenju presuda protiv žena koje nasilje prijavljuju. Autonomni ženski centar uputio je javni zahtev Zaštitniku građana da preispita rad policijske uprave Niš i način na koji su uzimane izjave od 29-godišnje devojke, kao i Višem javnom tužilaštvu u Nišu da nastavi rad na utvrđivanju svih okolnosti ovog slučaja. 

U selu Štrpce na Kosovu, 6. januara, pripadnik kosovske policije ranio je dvojicu dečaka srpske nacionalnosti. Kako mediji prenose navode očevidaca, rođaci Stefan i Miloš Stojanović, 11 i 21 godina, vraćali su se iz šume sa badnjakom, kada je policajac van dužnosti na njih otvorio rafalnu paljbu iz vatenog oružja, iz vozila u pokretu, ne zaustavljajući se. Dečaci su zbrinuti u Kliničko-bolničkom centru u Gračanici gde im je ukazana medicinska pomoć i konstatovane prostrelne rane, dok je kosovska policija privela počinioca. Dva dana nakon incidenta, u Štrpcu je organizovan masovan protest protiv policijske represija nad srpskim stanovništvom, na kojem su učestvovali građani iz svih delova Kosova.

***

U ponedeljak, 9. januara, peruanska policija ubila je najmanje 18 ljudi i ranila više od stotinu kada je otvorila vatru na demonstrate koji su se okupljali ispred aerodroma kod grada Hulijaka, na jugoistoku Perua. Policijske snage otvorile su vatru nakon što je više hiljada demonstranata okupiralo ovaj aerodrom, pokušavajući da blokira pojačanja koje je policija i vojska slala u ovaj deo Perua, sa ciljem da razbije proteste koji bukte od 7. decembra. Demonstranti zahtevaju puštanje na slobodu smenjenog predsednika Pedra Kastilja, ostavku Dine Boluarte koju je Kongres postavio na mesto predsednice, te raspuštanja Kongresa u kome dominiraju desničarske struje i frakcije bivše autoritarne neoliberalne diktature. U pretestima je do sada poginulo preko 46 osoba, a skoro 200 je uhapšeno.

Muzika na podcastu: Džezbollah

Postavi komentar